Ljudska psihologija je vrlo složena stvar i razumijevanje barem njenih osnova vrlo je korisno u svakodnevnom životu, bilo da je riječ o poslovnom ili privatnom okruženju.
Na društvenom servisu Quora korisnik Manah Shah izdvojio je pet zanimljivih činjenica o ljudskom ponašanju, a koje će vam možda pomoći da bolje razumijete sebe i druge u svojoj okolini.
Ljudi zapravo nisu rođeni za multitasking
Uvriježeno je mišljenje kako ljudi mogu učinkovito i kvalitetno obavljati više poslova odjednom, ali neuronauka je to već više puta opovrgla. Drugim riječima, ljudi se mogu istovremeno posvetiti samo jednom kognitivnom zadatku. Imajte to posebno na umu dok ste na radnom mjestu.
Emocije i empatija su nam “ugrađeni”
Jeste li se ikad zapitali zašto se poistovjećujemo i saosjećamo s drugima? U ljudskom mozgu nalazi se, naime, područje koje se naziva predmotorički korteks, koje je odgovorno za planiranje pokreta tijela. Isti neuroni koji se nalaze u predmotoričkom korteksu reaguju i kada posmatramo druge ljude dok čine neku radnju. Ti, tzv. ‘ogledalo neuroni’, istovremeno kontrolišu osjećaj empatije u mozgu, odnosno aktiviraju se kada se identifikujemo s drugim ljudima i njihovim postupcima.
Veća očekivanja polučuju bolje rezultate
Ako se od neke osobe puno očekuje, ona će i dobro raditi – kratak je opis tzv. Pigmalionovog efekta. Navedeno su potvrdila i istraživanja u kojima su učenici od kojih su profesori više očekivali imali bolje rezultate. Vrijedi i obrnuto.
Iluzija napretka motiviše ljude
Istraživanja su takođe pokazala kako su ljudi skloni ubrzati svoje aktivnosti kako se približavaju zadatom cilju. Drugim riječima, ljudi će raditi brže i motivisanije što im se više čini da su bliže izvršenju zadatka. Na primjer, ako vam u kafiću obećaju besplatnu kafu nakon što potrošite određen iznos novca, vjerovatno ćete više trošiti što ste bliže zadatom iznosu narudžbe. Eksperimenti su pokazali kako to ne vrijedi samo za ljude. Npr., miševi stavljeni u lavirint kretaće se brže i žustrije kako se približavaju izlazu iz njega.
Uzroke ponašanja drugih ljudi pogrešno pripisujemo njihovom karakteru umjesto okolnostima
Zamislite ovu situaciju: čovjek padne na stepenicama, a kraj njega prolazi druga osoba koja pritom ne nudi pomoć nego užurbano nastavlja dalje svojim putem. Vjerovatno ćete zaključiti kako je riječ o sebičnoj i nepristojnoj osobi. Međutim, što ako je taj čovjek uistinu žurio negdje i bio pod ogromnim pritiskom da stigne na vrijeme? To vam vjerovatno ne bi palo na pamet zbog toga što su ljudi skloni ‘greškama atribucije’. To ukratko znači da u svojim zaključcima često ne uzimamo u obzir moguće okolnosti neke situacije, osim naravno kada se radi o nama samima.
