Čelnici Evropske Unije priznali su na najvišem političkom nivou da Evropi prijeti novo potonuće i recesija.
Nakon što su za vikend izabrali poljskog premijera Donalda Tuska za novog predsjednika Evropskog saveta, premijeri zemalja članica u zajedničkoj su izjavi objavili kako su “ekonomski podaci potvrdili da je oporavak, posebno u eurozoni, slab, inflacija izuzetno niska, a nezaposlenost neprihvatljivo visoka”.
To je političko priznanje na najvišem evropskom nivou problema na koji ekonomski analitičari upozoravaju već neko vrijeme: Evropi preti novo potonuće u krizu i recesiju.
Iznenađujući pad BDP-a u Njemačkoj u drugom kvartalu ove godine, koliko kod malen bio, uz pad ekonomije Italije i stagnaciju francuske privrede vratili su strah u EU od povratka recesije i krize u eurozoni za koju se samo pre tri mjeseca mislilo da je iza njih.
Ove tri države zajedno čine više od dvije trećine ekonomije eurozone i to je razlog zašto su negativni rezultati objavljeni o avgustu izazvali tako velik strah. Ti su podaci stigli i u politički nezgodnom trenutku, kada EU dovršava institucionalnu tranziciju i određuje prioritete i smjer kojim će se kretati u sljedećih pet godina.
Tako su se još jednom na suprotstavljenim stranama našli Njemačka, koja insistira na poštovanju strogih pravila fiskalne discipline koje sprovodi Evropska komisija, te Francuska i Italija, koje zahtijevaju da se ta politika olabavi i dopusti veća zaduženost kako bi se investiralo u podsticanje rasta.
Njemački BDP pao je samo 0,2 odsto i očekuje se da će u sljedećem kvartalu rasti. Za samu Njemačku, to i nije neka alarmantna vijest, posebno ako se zna da ta država bilježi rekordno nisku nezaposlenost i ulazi u fazu povećanja plata. Međutim, ako njemačka privreda izgubi dah, to će se osjetiti u svim drugim državama EU i šire.
U Francuskoj je došlo do stagnacije, što je vladu natjeralo da snizi privredne prognoze za ovu godinu te sada umjesto rasta BDP-a od 1 odsto predviđa skromnih 0,5 posto na godišnjem nivou. “S nultom stopom rasta u drugom kvartalu, dakle stagnacijom, naša državna ekonomija se usporava i neće postići rast od 1 odsto kako je predviđeno prije tri mjeseca”, rekao je francuski ministar finansija Mišel Sapen.
Analitičari su kritikovali Francusku zbog sporosti u sprovođenju reformi i smatraju da zbog toga nisu stvoreni ni pravi uslovi za održiv rast i otvaranje novih radnih mjesta. Francuska bi tako mogla da ima deficit od 4 odsto BDP-a i time propustiti ostvarenje cilja iz postupka prekomjernog deficita ove godine, kako je tražila EU. Zato se mnoge druge države, koje takođe imaju problema s deficitom, a među njima je i Hrvatska, nadaju da će Evropska komisija biti blaža i imati više razumijevanja ako ne ispune zadate kriterije.
U prosjeku, privreda eurozone je stagnirala bez obzira na pad u Njemačkoj. Mario Dragi, šef Evropske centralne banke, upozorio je da je problem nedostatak reformi, a ne fiskalna politika. Iako su kamate ove centralne banke niže nego ikada prije, čini se da novac za ulaganja do krajnjih korisnika dolazi teško.
“Ako mladim ljudima koji žele pokrenuti neki biznis za to treba osam do devet mjeseci, to sigurno nije problem fiskalne politike”, poručio je Dragi. Problemi u eurozoni imaju uticaja i izvan nje. Stoga i u Velikoj Britaniji, iako nisu njen dio, strahuju da bi nova kriza ili recesija eurozone mogla ugroziti održiv rast koji oni već bilježe. Eurozona je, naime, glavni trgovinski partner Velike Britanije.
Ugledni Ekonomist upozorava kako je uvjerenje da je kriza u eurozoni završila bila iluzija, a kao ozbiljan problem detektuje i nedostatak hrabrih političara koji bi sproveli teške reforme. Da bi se vidjelo kako će završiti ova godina u evropskoj ekonomiji, treba pričekati, ali glavna je bojazan da bi situacija u Ukrajini i uticaj sankcija koje je EU uvela Rusiji mogli dodatno otežati situaciju.
Već ove jeseni vidjeće se kakvu će fiskalnu politiku voditi Žan Klod Junker s novom Evropskom komisijom i hoće li Angela Merkel popustiti pritiscima Francuske i Italije za labaviju fiskalnu politiku na nivou EU, pogotovo sada kada se vidi da ni snažna njemačka ekonomija nije imuna na probleme. Kako je i upozorio pri predstavljanju izvještaja o ekonomskim kretanjima u EU na proljeće tadašnji povjerenik, Oli Ren, “najgore je možda iza nas”, ali oporavak privrede na nivou cijele Unije toliko je krhak da se ne može reći da je kriza gotova.
