Najniže plate imaju funkcioneri Ministarstva za informaciono društvo, a najviše MUP-a

Dodajte komentar

Većina organa državne uprave ne ispunjava obavezu iz Zakona o slobodnom pristupu informacijama, koja nalaže proaktivno objavljivanje spiskova javnih funkcionera sa njihovim zaradama, saopšteno je iz Instituta alternative. Dostupni podaci pokazuju da prosječna neto zarada javnih funkcionera u 20 organa državne uprave iznosi 715 eura. Najviše zarade imaju funkcioneri MUP-a, i primaju u prosjeku 960 euramjesečno , dok su najniže plate zabilježene u Ministarstvu za informaciono društvo čiji funkcioneri imaju prosječnu platu od 643 eura.  

Institut alternativa je pretragom internet stranica organa državne uprave u periodu od 20. jula do 1. avgusta ove godine našao samo šesnaest spiskova javnih funkcionera sa njihovim mjesečnim primanjima.

Podsjećaju da je manje od trećine organa državne uprave  ispoštovalo zakonsku obavezu, a od toga samo osam od ukupno 16 ministarstava.

Ministarstvo finansija, Ministarstvo unutrašnjih poslova uključujući i Upravu policije), Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, Ministarstvo rada i socijalnog staranja, Ministarstvo odbrane, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, Ministarstvo za informaciono društvo i telekomunikacije, Državni arhiv, Zavod za školstvo, Zavod za intelektualnu svojinu, Agencija za zaštitu životne sredine, Uprava za kadrove, Uprava za antikorupcijsku incijativu, Uprava za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma i Fitosanitarna uprava objavili su ove podatke u okviru posebnih dokumenata.

Klik na tabelu za veći prikaz

“Ministarstvo pravde je, nakon uvida u radnu verziju našeg saopštenja koja je poslata svim samostalnim organima državne uprave u cilju provjere prikupljenih podataka, postavilo spisak na vebsajt u četvrtak, 31. jula, uključujući i organe u svom sastavu – Upravu za antikorupcijsku inicijativu i Zavod za izvršenje krivičnih sankcija. Plata ministra Duška Markovića, međutim, nije navedena jer on ne ostvaruje platu kao ministar pravde već kao potpredsjednik Vlade. Uprava za inspekcijske poslove takođe nam je dostavila podatke o zaradama svojih funkcionera i glavnih inspektora, i najavila da će od sljedećeg mjeseca redovno objavljivati ove spiskove na svom sajtu”, navodi se u saopštenju Instituta alternativa.

U saopštenju se naglašava da  prema ovim dostupnim podacima, prosječna neto zarada 123 javna funkcionera u 20 organa državne uprave iznosi 715 eura.

“Najnižu prosječnu platu od 643 eura primaju funkcioneri u Ministarstvu za informaciono društvo i telekomunikacije. Javni funkcioneri u Ministarstvu unutrašnjih poslova zarađuju preko 300 eura više – oko 960 eura u prosjeku”, naglašavaju iz Instituta alternativa

Preostala 34 organa državne uprave, uključujući i organe u sastavu ministarstava, uopšte niijesu objavila spiskove funkcionera sa zaradama.

Tu spadaju Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija, Ministarstvo prosvjete, Ministarstvo nauke, Ministarstvo kulture, Ministarstvo ekonomije, Ministarstvo saobraćaja i pomorstva, Ministarstvo zdravlja, Uprava za dijasporu, Poreska uprava, Uprava carina, Uprava za igre na sreću, Uprava za imovinu, Uprava za nekretnine, Uprava za zaštitu kulturnih dobara, Direkcija za razvoj malih i srednjih preduzeća, Lučka uprava, Uprava pomorske sigurnosti, Direkcija za saobraćaj, Direkcija za željeznice, Veterinarska uprava, Uprava za šume, Uprava za vode, Agencija za duvan, Direkcija javnih radova, Uprava za zbrinjavanje izbjeglica, Uprava za javne nabavke, Agencija za zaštitu konkurencije, Uprava za mlade i sport, Sekretarijat za zakonodavstvo, Sekretarijat za razvojne projekte, Zavod za statistiku, Zavod za hidrometeorolgiju i seizmologiju, Zavod za metrologiju i Direkcija za zaštitu tajnih podataka.

IA je i ranije naglašavao da državni organi ne poštuju Zakon o slobodnom pristupu informacijama, čime otežavaju uvid u podatke neophodne za analizu kadrovskog planiranja i upravljanja i ocjenu sveukupnog napretka u reformi javne uprave.

“Naša organizacija će u budućem periodu dodatnu pažnju posvetiti upravo javnim funkcionerima i službenicima koji zauzimaju pozicije pomoćnika ministara, generalnih direktora i sekretara. Upravo je ovaj sloj državnih službenika naročito važan za sprovođenje i obezbjeđivanje kontinuiteta neophodnih reformi, i kao takav, ne bi trebalo da bude podložan samovolji članova Vlade, tj. ministara”, navodi se u saopštenju .

Iz IA naglašavaju da će do kraja godine pripremiti i studiju o profesionalizaciji rukovodećeg kadra u crnogorskoj državnoj upravi.

“Međutim, nepoštovanje Zakona o slobodnom pristupu informacijama od strane državnih organa za rezultat ima i to da je tačan broj javnih funkcionera, naročito onih koji su ujedno i državni službenici, tj. pomoćnici ministara, starješina ili generalni direktori, nepoznat. Stoga još jednom apelujemo na državne organe da redovno objavljuju spiskove javnih funkcionera sa zaradama, ali i spiskove svih zaposlenih. Dosljedna primjena ovih zakonskih obaveza značajno bi unaprijedila transparentnost rada državnih institucija”poručili sui z IA.

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *