Muke oko naplate kredita: Kasne rate od pola milijarde eura

Dodajte komentar

Crnogorske banke muku muče sa naplatom kredita od građana i preduzeća, čiji ukupan iznos dugovanja za koja je probijen rok naplate iznosi 520 miliona eura.

Iz Centralne banke Crne Gore CBCG Vikend novinama su saopštili da bruto krediti i potraživanja koji kasne sa otplatom preko 30 dana na kraju aprila iznose 520 miliona eura i predstavljaju 21,48 odsto ukupnih kredita i potraživanja.

“Udio nekvalitetnih kredita i potraživanja iznosi 17,92 odsto”, kazali su iz CBCG.

Na pitanje o ukupnom broju građana koji su kreditno zaduženi, iz CBCG su naveli da je ukupan broj kreditno zaduženih fizičkih i pravnih lica 140.843.

[widgets_on_pages id=”Baner”]

“Pri čemu se na korisnike kredita odnosi 111.222, a na korisnike kreditnih kartica 29.621”, istakli su iz CBCG.

Koliko građani skupo plaćaju pozajmice bankama najbolje se vidi na konkretnim primjerima. Na primjer, ukoliko neko odluči da uzme gotovinski kredit od 5.000 eura na pet godina, banci će sa efektivnom kamatnom stopom od 12 odsto morati da vrati oko 6.544 eura.

Ekonomski analitičar Vasilije Kostić pojašnjava da na formiranje visine kamatnih stopa utiče niz faktora, od kojih je najvažniji kreditni rizik.

“Pošto se radi o tržišnim, a ne socijalnim faktorima, razumljivo je da se ne može dovoditi u pitanje opravdanost kamatnih stopa jer je u pitanju tržišni mehanizam koji se ne može pojmiti sa socijalnog aspekta, pa time nije ni pravedan niti nepravedan odnosno manje ili više opravdan. Sasvim je druga stvar da li tako visoke kamatne stope odgovaraju našim potrebama i interesima, da li nam olakšavaju ili otežavaju život, da li su stimulativne ili destimulativne? Odgovor je, naravno, negativan, ali to nam ne daje za pravo da o njima promišljamo u kontekstu socijalnih kategorija manje ili veće opradanosti”, ističe Kostić.

Prema njegovoj ocjeni, postoji prostor za snižavanje kamata u budućnosti, ukoliko se stanje konsolidacije finansijskog i ukupnog ekonomskog sistema bude nastavilo.

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *