Bez posla devet doktora nauka i 228 magistara

Dodajte komentar

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje ZZZ devet doktora nauka će ući u Novu godinu bez radnog mjesta kao i 228 magistara.

Sa osnovnom školom ili bez nje na 333 su 4.963 osobe, dok je broj onih koji imaju pomoćno zanimanje 1.191. Sa tri razreda srednje škole je 7.283 lica, a sa četiri 9.823. Broj visokokvalifikovanih je 305. Sa višom školom na posao čeka 931 lice, a sa fakultetskom diplomom 10.035 osoba.

Direktor ZZZ Vukica Jelić kazala je Danu da je na evidenciji na kraju 2013. godine registrovano 34.742 nezaposlenih građana od čega 16.944 žene što je za 13,5 odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Ona navodi da su razlozi povećanja nezaposlenosti efekti ekonomske krize.

„Oni se ogledaju kroz smanjenje privrednih aktivnosti u pojedinim oblastima privrede, što uslovljava i smanjenje otvaranja novih radnih mjesta. Postoji i oprez poslodavaca kod otvaranja novih radnih mjesta, čak i kada su radnici potrebni, zbog smanjene likvidnosti. Kao jedan od razloga je i usporen razvoj preduzetništva zbog visokih cijena kredita. Takođe, povećano je registrovanje visokoškolaca zbog učešća u programu stručnog osposobljavanja“, kazala je Jelić.

[widgets_on_pages id=”Baner”]

Ona navodi da je najmanje nezaposlenih na evidenciji Zavoda za zapošljavanje u ovoj godini bilo u drugoj polovini jula.

Jelić ističe da su i pored evidentne ekonomske krize određeni segmenti privrede radili punim kapacitetom.

„Tu prije svega mislim na turističku privredu sa svim pratećim djelatnostima iz domena trgovine, saobraćaja, hotelijerstva i ugostiteljstva. Ove djelatnosti su angažovale veliki broj radnika, kako naših tako i stranih. Dakle, bilo je posla i mogućnosti za zapošljavanje. Možda to nisu najželjeniji poslovi, ali ne smijemo ih ni zanemariti ni potcijeniti. Moramo, u budućem periodu iskoristiti svaku šansu, naročito u periodu krize“, navela je Jelić.

Kako dodaje, proteklu godinu je obilježio i veliki napor na uređenju tržišta rada i stvaranju ambijenta za kvalitetnije privređivanje, a time i povećanje zaposlenosti.

Ona kaže da se donošenjem Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti ušlo u značajnu reformu socijalne politike.

„Već u prvom dijelu 2014. godine, zajedno sa centrima za socijalni rad, započinjemo sa programima aktivacije korisnika socijalne pomoći, što treba da doprinese izlasku iz stanja socijalne potrebe i okrstanje tržippu rada“, poručila je Jelić.

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *