Bez posla devet doktora nauka i 228 magistara

Dodajte komentar

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje ZZZ devet doktora nauka će ući u Novu godinu bez radnog mjesta kao i 228 magistara.

Sa osnovnom školom ili bez nje na 333 su 4.963 osobe, dok je broj onih koji imaju pomoćno zanimanje 1.191. Sa tri razreda srednje škole je 7.283 lica, a sa četiri 9.823. Broj visokokvalifikovanih je 305. Sa višom školom na posao čeka 931 lice, a sa fakultetskom diplomom 10.035 osoba.

[widgets_on_pages id=”Baner”]

Direktor ZZZ Vukica Jelić kazala je Danu da je na evidenciji na kraju 2013. godine registrovano 34.742 nezaposlenih građana od čega 16.944 žene što je za 13,5 odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Ona navodi da su razlozi povećanja nezaposlenosti efekti ekonomske krize.

„Oni se ogledaju kroz smanjenje privrednih aktivnosti u pojedinim oblastima privrede, što uslovljava i smanjenje otvaranja novih radnih mjesta. Postoji i oprez poslodavaca kod otvaranja novih radnih mjesta, čak i kada su radnici potrebni, zbog smanjene likvidnosti. Kao jedan od razloga je i usporen razvoj preduzetništva zbog visokih cijena kredita. Takođe, povećano je registrovanje visokoškolaca zbog učešća u programu stručnog osposobljavanja“, kazala je Jelić.

Ona navodi da je najmanje nezaposlenih na evidenciji Zavoda za zapošljavanje u ovoj godini bilo u drugoj polovini jula.

Jelić ističe da su i pored evidentne ekonomske krize određeni segmenti privrede radili punim kapacitetom.

„Tu prije svega mislim na turističku privredu sa svim pratećim djelatnostima iz domena trgovine, saobraćaja, hotelijerstva i ugostiteljstva. Ove djelatnosti su angažovale veliki broj radnika, kako naših tako i stranih. Dakle, bilo je posla i mogućnosti za zapošljavanje. Možda to nisu najželjeniji poslovi, ali ne smijemo ih ni zanemariti ni potcijeniti. Moramo, u budućem periodu iskoristiti svaku šansu, naročito u periodu krize“, navela je Jelić.

Kako dodaje, proteklu godinu je obilježio i veliki napor na uređenju tržišta rada i stvaranju ambijenta za kvalitetnije privređivanje, a time i povećanje zaposlenosti.

Ona kaže da se donošenjem Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti ušlo u značajnu reformu socijalne politike.

„Već u prvom dijelu 2014. godine, zajedno sa centrima za socijalni rad, započinjemo sa programima aktivacije korisnika socijalne pomoći, što treba da doprinese izlasku iz stanja socijalne potrebe i okrstanje tržippu rada“, poručila je Jelić.

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *