Očekuje se pripremno ročište po tužbi CEZAP-a protiv Hypo banke

Dodajte komentar

Pripremno ročište po tužbi klijenata Hipo Alpe Adrija banke, koje zastupa Centar za zaštitu potrošača, na čijem je čelu Olga Nikčević, biće naknadno zakazano prema riječima advokata koji zastupa CEZAP Dragomira Ćalasana.

Ročište je trebalo da se održi 30. septembra u Privrednom sudu po tužbi klijenata koji su 2006. i 2007. kod Hipo banke podigli stambene kredite u švajcarskim francima.

Oko 300 klijenata smatra da su oštećeni postupanjem banke jer se kod zaključenja ugovora o kreditima korišćene banka koristila nedozvoljenim sredstvima – kazao je Ćalasan za ,,Dan” ističući da ,,štetnih” ugovora u Crnoj Gori ima oko 500, ali da se 200 ugovora odnosi na zaposlene u banci ili građane koji su kredite dobili po posebnim uslovima, pa se zato nijesu pridružili zajedničkoj tužbi.

On tvrdi da je banka obmanula građane nudeći kredite sa kamatom od 5,45 odsto.

Privučeni reklamama klijenti su odabrali taj kredit, ne sumnjajući da su umjesto u banku, došli u kockarnicu, jer su potpisivanjem takvog ugovora doveli sebe i porodice u bezizlaznu situaciju i ušli u dužničko ropstvo. Primjera radi, ako je neko uzeo kredit od 120 hiljada eura 2007. poslije šest godina otplate kredita i vraćenih 70 hiljada, banci sada duguje 140 hiljada – naveo je on, ističući da klijenti nijesu bili upozoreni na tako nešto.

[widgets_on_pages id=”Baner”]

Glavni problem je to što je u ugovor o kreditu unijeta devizna klauzula.

To znaju oni koji su u Klagenfurtu osmislili tu kockarsku igru, da se visina kamate veže za kurs švajcarskog franka, pa ako kurs raste, raste i kamata koja umjesto 5,45 iznosi 40 odsto. Osim toga, klijentima nije ponuđeno da biraju hoće li da uzmu kredit u eurima ili francima, već su dobili eure, a obaveze su im zaračunate u švajcarskim francima – kazao je Ćalasan.

Iz banke, međutim tvrde da je kamatna stopa za te kredite 4,1 odsto, kao i da su klijenti bili informisani o rizicima i posledicama eventualnih promjena kursa, na koje banka ne može da utiče. Korisnici su potpisali i izjavu da su u potpunosti svjesni rizika koji preuzimaju.

– Kamatna stopa, po kojoj su odobravani stambeni krediti, bila je tada ubjedljivo najpovoljnija na tržištu, a ta povoljnost se zadržala do velikih fluktuacija kursa početkom 2009. Sve do tada, klijenti koji su imali kredite u švajcarskim francima bili su u povoljnijem položaju i imali su niže mjesečne rate od klijenata sa kreditima u euro valuti – kazali su iz banke.

Istovremeno, vrijednost tromjesečnog libora švajcarskog franka u vrijeme odobrenja kredita iznosila je 2,11 odsto, kamatna stopa 4.1 plus 2,1 odsto što je ukupno 6.21 odsto, dok libor trenutno vrijedi 0.012 odsto, a kamatna stopa je sada 4.122 odsto, tako da su netačne tvrdnje o kamatama od 40 odsto.

Iz banke su naveli i da je to što je kredit koji je isplaćen u eurima isplatom vezan za švajcarski franak, dozvoljen pravni posao, što je potvrdio i regulator bankarskog sistema.

Dug može da se konvertuje u eure

Iz Hipo banke su naveli da su u svakom momentu postupali u skladu sa zakonom i poštovali sve stavke ugovora, što će se i sudski dokazati.

Za vrijeme trajanja ugovora o kreditu, banka nije vršila korekcije inicijalno ugovorenih kamata, niti ičim ugrozila prava klijenata, a na eksterne faktore, kao što je kurs valute ne može da utiče – naveli su iz banke.

Banka je spremna da u određenom trenutku u dogovoru sa klijentom, sugeriše konverziju, a klijenti, shodno odredbama ugovora u svakom momentu mogu da konvertuju dug iz švajcarskog franka u euro. Neka od rješenja su i reprogrami uz produženje roka otplate kredita, što je klijentima nuđeno.

Austrija zabranila primjenu devizne klauzule

Ćalasan pojašnjava da se dovoljno upoznati sa istim slučajevima u regionu i zaključiti da sve države koje nastoje da budu pravne, sankcionišu takve i slične postupke banaka. Prema njegovim riječima, donose se presude u korist prevarenih klijenata i zabrane primjene davizne klauzule, što je Austrija već uradila, a EU na putu da to zabrani, te se samo u Crnoj Gori taj problem tretira neutralno. Od suđenja očekuje da razotkrije nezakonitosti tog posla i pokaže da se ne radi samo o ekomskom i pravnom već i političkom pitanju.

Tim advokata koji zastupa klijente dokazivaće da je odredba u ugovoru o kreditu o primjeni valutne klauzule apsolutno ništavna odredba – zaključio je Ćalasan.

dan.co.me

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *