Posao u inostranstvu nalaze preko oglasa i raznih agencijskih posrednika. Čim pređu granicu i stignu na gradilište, lična dokumenta im se oduzimaju i primorani su na nehumane uslove ekstremno napornog rada.
Postaju robovi: ograđeni su bodljikavom žicom i okruženi naoružanim čuvarima, žive sa minimalno hrane, bez mokrog čvora, odmora i – bez plate.
Ovo je uvertira mučnog života srpskih mladića koje je baš težak život u Srbiji i natjerao da posao na građevini potraže u inostranstvu. Najveći broj radno eksploatisanih srpskih državljana trenutno je u Rusiji, i to u Sočiju, gdje su u toku građevinski radovi za Zimske olipmijske igre.
“Podatak o njihovom tačnom broju se ne zna, jer im se u trag, zbog odsječenosti od svijeta, teško ulazi”, kaže Elena Krsmanović iz „Astre“, organizacije specijalizovane za borbu protiv trgovine ljudima.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
Za razliku od ljudi kojima su narušena radna prava i ne isplaćuju im se zarade, žrtve trgovine ljudima nemaju mogućnost da napuste posao, jer i njihov život kontrolišu trgovci ljudima. Oduzeti su im pasoši.
Ovakve slučajeve najčešće prijavljuju članovi porodica, koji shvate da nešto nije u redu, jer umjesto da im šalju novac oni traže da bi imali za hranu ili se ne javljaju, prenosi b92.
U lanac radne eksploatacije ulazi se lako, jer je dugačak proces podugovaranja, umiješano je više ljudi i agencija, pa je i prostor za manipulaciju veći. Profili žrtava su različiti, a godine starosti dosad registrovanih žrtava su od 19 do 60. Prema izvještaju Stejt departmenta, tokom prošle godine je skoro polovina od 79 registrovanih žrtava trgovine ljudima u Srbiji (njih 30) bilo upravo radno eksploatisano. Osim u Sočiju, iz Srbije je trenutno najviše žrtava u zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza i Bliskog istoka: Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Čečeniji, Azerbejdžanu, Kazahstanu, Ukrajini.
