Evropski model socijalne države mora da se promijeni i prilagodi, inače će ga razoriti dužnička kriza i mjere štednje koje su posljedica krize.
Ukoliko se takav model sruši, veliki broj ljudi pašće ispod linije siromaštva i neki će čak biti u trajnom siromaštvu iz kog će im biti teško da se izvuku do kraja života.
Taj i drugi slični, podjednako crni zaključci proizlaze iz pregleda zaposlenosti i socijalnog stanja u EU u 2012., koji je, na gotovo 500 stranica, objavila Evropska komisija, a prenosi Večernji list.
Socijalno stanje u EU je zabrinjavajuće
“Nezaposlenost je dosegla nivo kakav nismo zabiljeležili u gotovo dvije decenije. Prihodi domaćinstava padaju, a opasnost od siromaštva i isključenosti iz društva neprestano raste,“ kaže evropski povjerenik Laslo Andor, koji je predstavio ovaj godišnji pregled.
Siromaštvo se vraća u Evropu
Dokument ne propisuje rješenja pa tako i ne kaže kako prilagoditi evropski model socijalne države (autori samo kažu da to treba učiniti “na različite načine u različitim državama”), ali daje gomilu podataka koje zatim pomno analizira i na površinu izvire slika Evropske unije koja je u 2012. iz loše ekonomske i socijalne situacije prešla u još goru.
“Grupe kojima prijeti trajno siromaštvo su mlade, odrasle osobe, neaktivne ili nezaposlene žene, samohrane majke, stariji radno sposobni građani koji su prestali da rade…”, navodi se u analizi, prenosi b92.net.
Ali dok Evropljani u nekim zemljama (Bugarska, Grčka, Italija…) padaju ispod granice siromaštva i ne uspijevaju da se dovoljno brzo i u dovoljno velikom broju dignu iznad te granice, u zemljama poput Austrije, Francuske i Velike Britanije ipak se događa drugačiji trend: tamo je u 2012. veliki broj ljudi pao ispod granice, ali veliki broj ljudi se i popeo iznad granice siromaštva. To govori da ne postoji jedan evropski model socijalne države, već više različitih, manje i više modela u više različitih zemalja.
Smanjenje plata u razvijenim zemljama
Ovaj Komisijin dokument izazvao je poprilično zabrinute reakcije, a za neke je on još jedna potvrda da mjere štednje nisu dobre za Evropu. Čak i ako analiza pokazuje da njemački model funkcioniše, a da neki drugi “južnjački” modeli ne funkcionišu, treba se zapitati u čiju korist njemački model funkcioniše, kaže poslanica Evropskog parlamenta i njemačka ljevičarka Gabrijel Cimer.
“Sigurno ne funkcioniše u korist najslabije plaćenih radnika čije su plate nekoliko puta smanjene u ime povećanja konkurentnosti, čime je znatno povećana razlika između bogatih i siromašnih. I sigurno ne funkcioniše u korist južnih Evropljana, koji kupuju relativno jeftine nemačke proizvode i usluge nanoseći štetu svojoj proizvodnji,“ kaže Gabrijel Cimer.
