Mitovi o preduzetništvu
Mit 1 – Preduzetnik se rađa.
Pored talenta ili urođenog osjećaja za biznis ,kako se to često kaže, za preduzetnički uspjeh daleko je važniji rad, svakodnevno učenje, razvijanje novih vještina i želja za uspjehom. Uspjeh u biznisu su ostvarili i ljudi sa manje preduzetničkog talenta ali sa mnogo svakodnevnog rada i ogromnom željom za uspjehom. Preduzetničko razmišljanje je u svojoj suštini vjerovanje u uspjeh.
Mit 2 – Za startovanje biznisa potrebna je samo dobra ideja.
Nije dovoljno imati samo dobru ideju, već da bi ona zaživjela važni su i motivacija i kapital za njeno sprovođenje. Iako sve kreće od ideje, da bi se ona u praksi uspješno implementirala mora biti dovoljno atraktivna, lansirana u pravo vrijeme i jasno vidljiva kroz proizvod ili uslugu koji stvaraju dodatnu vrijednost za krajnjeg korisnika. Veliki broj poslovnih ideja ostao je upravo na nivou zamisli , zbog nemogućnosti njihove operacionalizacije.
Mit 3 – Preduzetnici su “kockari”.
Iako se za preduzetništvo i preduzetnike dominantno vezuje preuzimanje rizika, preduzetništvo je zapravo kontinuiran planski proces. Pravi preduzetnici procjenjuju rizik, preuzimaju ga i upravljaju njime. Oni moraju biti dobro informisani o potrebama svojih potrošača, konkurenciji, okruženju u kojem posluju, mogućnostima i prijetnjama koje postoje, kako bi na taj način smanjili neizvjesnost i rizik od neuspjeha sveli na minimum. Stoga se uspjeh u poslu nikako ne može poistovjetiti s kockom.
Mit 4 – Otpočinjanje biznisa je za mlade, energične i temperamentne osobe.
Ne postoji univerzalni profil uspješnog preduzetnika. Mladost, energičnost i temperamentnost mogu biti važni, ali ima puno dokaza da starost ne predstavlja barijeru za otpočinjanje biznisa. U nekim slučajevima starost preduzetnika može imati mnogo prednosti koje se odnose na dobro razvijene kontakte sa velikim brojem poslovnih partnera i prijatelja, na veću upornost i strpljenje u ostvarivanju postavljenih ciljeva, veći početni kapital, više akumuliranog iskustva i sl.
Mit 5– Preduzetnik je motivisan isključivo finansijskim rezultatima.
Pored ekonomskih motiva, preduzetnika pokreću želja za samoaktuelizacijom, mogućnost rješavanja problema i uživanje u rezultatima sopstvenog rada. Preduzetnik se rukovodi dugoročnom vizijom izgradnje uspješnog preduzeća, prije nego “instant” bogaćenjem. U tom kontekstu, veoma važan motivator njegovog poslovanja je osjećaj činjenja nečeg što je “korisno i vrijedno”. Novac je, vrlo često, samo instrument da se ostvare viši ciljevi.