dr Mojmir Mrak: Ne dozvolite da vas zavara Mastriht

Dodajte komentar

Crnogorski javni dug koji je kao i slovenački oko 50 odsto i ispod je Mastrihtskih kriterijuma ne bi trebalo povećavati u narednom periodu. Mastrihtske kriterijume nije korisno i svrsishodno gledati kao neku magičnu granicu. Za manje razvijene zemlje ta granica treba da bude niža od Mastrihta jer je previsoko da javni dug bude 60 odsto BDP – kazao je u intervjuu za Pobjedu prof. dr Mojmir Mrak sa Ekonomskog fakulteta u Ljubljani, koji jednostavno rečeno pomaže crnogorskoj vladi u koncipiranju ekonomskog pretpristupnog programa čiji rok za predaju ističe u januaru naredne godine.

– Mi u Sloveniji imamo javni dug koji je na nivou crnogorskog oko 50 odsto BDP. To nije strašno. Niže je od Mastrihta, daleko manje od prosjeka euro zone, ali trenutno nemamo dosputa do međunarodnih finansijskih tržišta. Ta situacija je za manje zemlje dosta neugodna.

POBJEDA: Crnogorski javni dug je porastao u posljednje vrijeme. Koliki rizik nosi nagli rast javnog duga?

MRAK: Crnogorski javni dug raste otprilike sličnim trendom evropskim zemljama. To nije dobro, jer dugom finansiraš deficit u javnim finansijama. U nekim drugim zemljama, ne u Crnoj Gori, dugom se finansirao bankarski sektor. U dijelu rasta javnog duga Crna Gora nije ništa posebno u odnosu na trend, ali je učešće javnog duga u BDP došlo do nivoa koji može postati problematičan. Često se mi varamo Mastrihtskim kriterijumima. Dobro je, međutim, što se u Crnoj Gori sada razmišlja da se nekim fiskalnim pravilom ograniči javni dug.

POBJEDA: Kako Crna Gora vodi javne finansije?

MRAK: Crna Gora je kao većina zemalja u regiji veoma pogođena krizom. Stvari se sada dosta solidno stabilizuju poslije problema koje ste prošle godine imali i sa vremenom. To je imalo dosta negativan uticaj na rast BDP.

Realni sektor ide ka oporavku, ali je još problem u bankarskom sektoru oko kredita. Problem koji svi u Evropi imaju u bankarskom sektoru izražen je i u Crnoj Gori.

POBJEDA: Predstavnici crnogorske vlade smatraju da se Crna Gora dobro bori sa krizom? Dijelite li to mišljenje?

MRAK: Borite se, čini mi se, solidno. Idete putem povratka privrednog rasta. Stabilizovali ste finansijski sektor, bez obzira što još ima problema. S obzirom na međunarodne uslove koji su loši, solidno se borite.

POBJEDA: Koji su ključni rizici u ekonomiji u narednom periodu?

MRAK: Ključni rizik za Crnu Goru kao malu i otvorenu ekonomiju sa eurom je događanje u eurozoni. Tu su i elementi u oblasti energetike i turizma koji mogu povući na gore ili dolje. Nažalost i jedna i druga oblast zavise od vremenskih prilika. Istovremeno ne može pogodovati objema oblastima. Ako je loše vrijeme turizmu je loše, a energetici dobro i obrnuto. Ova dva sektora koja su za Crnu Goru veoma značajna na neki način zavise od uslova na koje se ne može uticati i to stvara određeni rizik.

Dobro je to što Crna Gora stvara dobar ambijent za biznis, razvoj malih i srednjih preduzeća, ali to ne ide brzo. To na srednji rok može biti element koji će doprinijeti dodatnoj stabilnosti. To ne znači da energetika i turizam neće biti veoma značajni, ali će se njihova relativna težina sa trećim stubom, odnosno dobrim poslovnim ambijentom smanjivati. Time se smanjuje i ranjivost zemlje.

POBJEDA: U Crnoj Gori su podijeljena mišljenja oko platnog deficita. Jedni misle da je to veliki problem koji treba rješavati, a drugi da on ne nosi visoki rizik?

MRAK: Tradicionalno imate visoki platno bilansni deficit, koji je doduše realno manji jer nije obuhvaćen dio prihoda od turizma. Deficit je logičan u odnosu na strukturu crnogorske ekonomije. No, bez sumnje jedan od strateških ciljeva ekonomske politike u narednom i dugoročnom periodu trebalo bi biti smanjenje deficita – prije svega povećanjem robong izvoza. Dio se može pokriti povećanim prihodima od turizma.

POBJEDA: Da li Crna Gora ima skupu državu?

MRAK: Ne. Koliko poznajem situaciju u regionu ne mogu reći da je crnogorska država skupa. Bilo kog građanina da pitate u bilo kojoj zemlji da li je njegova država skupa, svi će vam reći da jeste – i preskupa. Ali, gledano po nekim međunarodnim standardima – izdacima u BDP Crna Gora nije među državama koja je u vrhu. Treba nam biti jasno da što je manja zemlja relativno su veći troškovi administracije. Bez obzira da li je mala ili velika zemlja, mora imati sva ministarstva. Potrebna vam je i carina, poreska uprava… Ako je 100 puta veća zemlja ne znači da treba da ima 100 puta više administracije od male države.

U Sloveniji je jedan od argumenata prilikom raspada Jugoslavije bio da je jugoslovenska država skupa i da ćemo napraviti  zemlju koja će biti jeftinija. Mogu danas garantovati da je održavanje države u Sloveniji relativno skuplje nego što je bilo održavanje tadašnje bivše Jugoslavije.

POBJEDA: Mnogi, među njima i analitičari, smatraju da će naredna godina biti teža ekonomski od ove?

MRAK: To zavisi, prije svega, od situacije u evropskoj monetarnoj uniji i događanja sa krizom. Ima indikacija da bi moglo polako doći do stabilizacije. Namjerno neću da kažem završetka krize. To je prerano. Ipak, došlo se do nekih odluka koje su ključne da se na perspektivu euro zone može gledati sa većim optimiznom nego godinu ranije. To ne znači da je kriza prevaziđena.

POBJEDA: Da li bi Sloveniji, ali i Crnoj Gori u trenutnoj situaciji bilo bolje bez eura, odnosno sa sopstvenom valutom?

MRAK: Ne. Euro ima pozitivne i negativne strane. Veliki minus u ovoj situaciji je da nemamo svoju monetarnu, kursnu politiku, odnosno jedan od značajnih oruđa za borbu protiv krize, ali na drugoj strani ima niz prednosti.

Investicije će rasti

POBJEDA: Strane direktne investicije u Crnoj Gori su sve niže.  Koliko je to rizično po ekonomiju?

MRAK: Gledao sam podatke i rekao bih da nije tačno da padaju investicije u Crnoj Gori. Tačno je da su one niže u odnosu na godine  investicionog buma, ali Elektroprivredu ili neku veliku firmu recimo možete prodati samo jednom. Te jednokratne direktne investicije treba izdvojiti kada se analiziraju strane direktne investicije. Ako se to uradi, onda su crnogorski podaci veoma solidni i stabilni i u vrijeme krize. To je dobar indikator. Realno je zato da u narednoj godini obim SDI bude veći.

Ima prostora za povećanje poreza u Crnoj Gori

POBJEDA: Crna Gora poreze nije povećavala, ali smo uveli takse po euro na kartice za mobilne telefone, satelitske antene i električna brojila. Bilo je dosta protivljenja uvođenju taksi.

MRAK: Ne poznajem stvari najbolje u tom dijelu, ali znam da ste uveli takse i da držite niske poreze. Ima prostora da se povećaju porezi. Vjerovatno će u kontekstu fiskalnih projekcija biti uzeta u obzir i ta varijanta. No, to je stvar vladine fiskalne politike. Ako ona misli da može na strani rashoda „stisnuti“ da bi došla do stvari koje želi, onda je to u redu. Ali, mislim da će detaljnije morati da pogleda i prihode i možda ići u povećanje poreza.

Tokom krize 22 od 27 zemalja EU je podiglo PDV. Ostavljam svima da zaključe da li ima tu mogućnosti ili ne. Znam da se uvijek prigovara da podizanje PDV ide na štetu nižih slojeva stanovništva, što je formalno tačno. No, to se uvijek može kombinovati sa nekim drugim mjerama, kako bi se taj uticaj izbalansirao.

U Sloveniji je u nekim segmentima teže nego u Crnoj Gori

POBJEDA: U medijima se govori da Slovenija ima velike ekonomske probleme?

MRAK: Situacija u Sloveniji je dosta kompleksna, u nekim segmentima teža nego u Crnoj Gori. Mi imamo relativno veće probleme u bankarskom sistemu nego vi. I vi imate probleme sa kreditima lošim. Biće potrebna značajna sanacija bankarskog sektora. Bankarski sektor se može sanirati državnim dugom, odnosno zaduživanjem. To je jedino realno na brzinu. Na duži rok u Sloveniji je to moguće uraditi kroz privatizaciju banaka.

Ne bi bilo bolje van EU

POBJEDA: Crna Gora nema mnogo euroskeptika, ali oni malobrojni smatraju da bi zemlji bilo bolje van EU. Da li bi se Slovenija danas lakše nosila sa krizom da nije članica EU?

MRAK: Ne, nikako. EU ostvaruje standarde života u različitim oblastima. EU ispostavlja velike zahtjeve iz oblasti recimo zaštite životne sredine, ali se, nadam se, to ne radi zbog EU.

Crna Gora u imenu zemlje ima ekološka. Ne možete imati dobar turizam bez ozbiljnih ekoloških standarda – prečišćavanja vode, odlaganja otpada, otpadnih voda… To se ne može uraditi danas ili sjutra, ali se mora ići sa nekim programom sanacije problema. To je dobro za zemlju, a ne samo zbog ulaska u EU. Imaćete troškove, ali bi bilo pogrešno da se kaže da su to troškovi ulaska zemlje u EU. To ćete moriti da napravite zbog sebe. EU zahtijeva i druge standarde u nizu oblasti. Ima  i drugih nepotrebnih stvari sa mog stanovišta, ali je to paket u koji ti želiš.

POBJEDA: Koje stvari su nepotrebne?

MRAK: Nepotrebno je prepisivanje tehničkih standarda u nekim oblastima. I pravni red u nekim oblastima je veoma opširan, a u nekim ga skoro i nema.

pobjeda.me

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *