Oko 11,6 milijardi eura uloženo je do sada u organizaciju ovogodišnjih Olimpijskih igara, koje su sinoć svečano otvorene u Londonu. Do sada je prodato 11 miliona ulaznica, a dvije trećine pripašće domaćoj publici, a očekuje se i dolazak oko dva miliona stranaca.
Prema izjavi britanskog premijera Dejvida Kamerona, za organizaciju Olimpijade u Londonu u odnosu na sadašnje bili su planirani znatno manji troškovi – od 5,5 milijardi eura. Ogromni izdaci za organizovanje takvog događaja nisu, međutim, rekordni, s obzirom da su Ljetnje olimpijske igre 2008. u Pekingu ostale najskuplje i u njih je uloženo, prema različitim procjenama, dva do tri puta više sredstava nego za londonsku Olimpijadu.
Vlasti Narodne Republike Kine do danas nisu objavile zvanične podatke o utrošenom novcu u organizovanje Olimpijskih igara u Pekingu.
Za londonsku Olimpijadu oko 60 odsto uloženog novca došlo je iz državne kase, 25 odsto je uložila nacionalna lutrija, a 13 odsto sredstava dale su gradske vlasti Londona.
Najviše novca je uloženo u izgradnju infrastrukture u Londonu – gotovo sedam milijardi eura.
Izgradnja Olimpijskog stadiona je koštala 600 miliona eura.
Poznato je takođe da je londonski Aqua centar sa dva pokrivena bazena od po 50 metara i jednim ronilačkim bazenom od 25 metara koštao 341 milion eura, dok će ceremonija otvaranja i zatvaranja Igara koštati 125 miliona eura.
Neizvjesno je, međutim, da li će Lonon uspjeti da zaradi na Olimpijadi, objavljeno je na sajtu Vesti.ru. Kanadski Montreal je, na primjer, poslije davne 1976. nadoknađivao olimpijske dugove punih 30 godina. Sportski objekti u Barseloni, Sidneju i Atini su pusti i neiskorišćeni jer je za njihovo održavanje potrebna ogromna svota novca. Britanski premijer, međutim, odbacuje takve rizike.
Po Kameronu će u ekonomiju Ujedinjenog Kraljevstva zahvaljujući Olimpijadi u sljedeće četiri godine pristići oko 16 milijardi eura.
Prognoze stručnjaka bankarske grupacije “Lojds” su još optimističnije, s obzirom se očekuju prihod od Igara od 21 milijarade eura. Taj novac neće doći od karata, licenci, niti sponzora, već je riječ o dugoročnom ekonomskom efektu.
Američki ekonomisti su izračunali da su gotovo svi domaćini Olimpijskih igara povećali obim spoljne trgovine za 20-30 odsto i da su osjetno oživjeli tržište rada.
Kad je riječ o direktnoj zaradi, ili kratkoročnom uticaju Olimpijade, ovogodišnja londonska bi mogla da postane najprofitabilnija u oblasti prodaje televizijskih prava. Međunarodni olimpijski komitet je samo na prodaji prava na prenose u Sjedinjenim Američkim Državama zaradio 1,181 milijardu dolara, 32 odsto više nego za vrijeme Olimpijskih igara u Pekingu.
Londonu će ipak, biti potrebno da se potrudi da bi ostvario rekordnu gledanost preko televizijskih aparata jer će morati da nadmaši cifru od 4,4 milijarde, koliko je ljudi preko TV ekrana pratilo Igre u Pekingu.
Od prodaje karata koje su puštene u prodaju, očekuje se veliki prihod od oko 500 miliona eura. Najskuplje karte će biti za ceremoniju otvaranja, a njihova najviša cijena će iznositi 2.300 eura. Najjeftinije karte će, pak, koštati 28 eura.
Još jedan izvor prihoda su sponzori kojih za londonske Igre ima 53.
Igre zajedno organizuju Olimpijski komitet Velike Britanije i Međunarodni Olimpijski komitet (MOK). Programom manifestacije OI predviđena su nadmetanja u 26 olimpijskih sportova, odnosno 29 disciplina. Olimpijske igre predstavljaju međunarodni sportski spektakl koji se od 1896. godine, kada su održane prve Igre modernog doba u Atini, održava svake četvrte godine.
Ekspediciju Crne Gore predstavlja 33 sportista, 14 više nego na prethodnoj Olimpijadi.
Bankar.me
