Srbija: Kinezi daju milijardu eura za TE “Nikola Tesla”

Dodajte komentar

Posle kredita za obnovu rudnika u Kostolcu, gradnju novog bloka u istoj TE i luke na Dunavu, preko koje bi se transportovao ugalj, Kinezi proširili planove i na termoelektranu u Obrenovcu.

Kina će Srbiji dati kredit od milijardu evra po izuzetno povoljnim uslovima za termoelektranu „Nikola Tesla” (TENT) u Obrenovcu, a kompanije iz te zemlje planiraju da u pohod na Evropu velikim delom krenu iz naše zemlje, saznaje Press.

Novi kredit samo je nastavak saradnje Kine i Srbije u energetskom sektoru, s obzirom na to da je već ugovorena kreditna linija od oko 750 miliona evra za obnovu rudnika u Kostolcu, novi blok u istoj TE i izgradnju luke na Dunavu preko koje bi se transportovao ugalj.

Škundrić: Sve po planu

To se poklopilo sa najavom velike investicije u Vranju (potpisan predugovor), gde bi jedna od najvećih kineskih privatnih kompanija trebalo da uloži 300 miliona evra u izgradnju solarnih postrojenja, čime bi jug Srbije postao evropski centar za razvoj solarne energije.

Kredit koji će Kinezi dati za TENT mogao bi da bude prekretnica u razvoju energetskog sektora u Srbiji.

– To je za nas veoma značajno jer Srbija do sada nije uspela da pronađe partnere za TENT, iako se pričalo da će to biti nemačka kompanija RWE. Ukoliko Kinezi sada uđu u TENT, uz investicije koje imaju u Kostolcu, srpski energetski sektor postaće najveća kineska investicija u ovom delu Evrope – objašnjava sagovornik Pressa blizak pregovaračkom timu Srbije i Kine.

Specijalni savetnik premijera Srbije za energetiku i bivši ministar energetike Petar Škundrić kaže za Press da saradnja sa Kinom teče planiranom dinamikom.

– Vezana je, pre svega, za elektroenergetski sektor, ali tokom boravka u Pekingu susreo sam se sa predsednikom „Sinohema”, sa kojim sam razgovarao o mogućnostima saradnje na pojedinim projektima u naftnom sektoru. Glavni aranžman za koji smo dobili zeleno svetlo jeste izgradnja novog bloka termoelektrane u Kostolcu. U narednih mesec dana očekujem potpisivanje ugovora za prvu fazu, čime će se stvoriti preduslovi i za realizaciju druge faze, ukupne vrednosti milijardu dolara – naglašava Škundrić i potvrđuje da postoje planovi kineskih kompanija da direktno investiraju i u druge elektroenergetske projekte.

Očekuje se da Kina da dozvolu svojim kompanijama da mogu da ulaze u vlasništvo srpskih firmi. Naime, u Kini se takve odluke donose za svaku državu pojedinačno. Tako je nedavno dozvoljeno da kineske firme postaju vlasnici kompanija u SAD i EU. Ako Srbija dobije isti status, stručnjaci procenjuju da ćemo moći da dobijemo onoliko kineskih investicija koliko možemo da primimo.

Ekonomski stručnjaci ističu da su ova dva projekta, uz izgradnju mosta preko Dunava, početak ulaska Kine na velika vrata u Srbiju. I ne samo to, već i pokazatelj toga da se Kina, ali i ostale razvijene azijske zemlje, od ulaganja u Afriku, sve više okreću ka tržištima jugoistočne Evrope. A da bi i naša, kao i privrede regiona trebalo da se što pre okrenu tržištima Dalekog istoka, naglasila je i Kori Udovički, regionalna direktorka Programa UN za razvoj.

– Srpska privreda je tradicionalno okrenuta evropskom i zapadnim tržištima, gde je sada teška situacija. Zbog toga je važno da se privrede regiona udružuju kako bi lakše osvajale azijsko tržište koje će u narednim decenijama sigurno biti motor globalnog privrednog rasta – rekla je Udovički.
Ogromne rezerve

Sa njom se slaže i ekonomista Mlađen Kovačević, koji podseća da su kineske devizne rezerve ogromne i da dosežu čak 3.200 milijardi dolara.

– Kina je dugo bila okrenuta afričkim zemljama, gde je kupovala čitave rudnike. Kapaciteti Kine, kako uvozni, tako i oni koji se odnose na investicije u druge zemlje, ogromni su – kaže Kovačević.

O velikom potencijalu Kine govori i podatak da su samo u toku dve godine, i to za vreme svetske ekonomske krize, od 2008. do 2010. godine, uložili 26 milijardi dolara u afričke zemlje. Da bi računica bila jasnija, dovoljno je pomenuti da se u Srbiju za 10 godina, od kredita, donacija, direktnih stranih ulaganja i privatizacija ukupno slilo oko 46 milijardi evra.

izvor: kamatica.com

TAGOVI:
Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *